U prvom dijelu sučeljavanja predstavljen je kratak osvrt na rad i životni opus Idis Turata i njegov fascinantan pogled na globalni trend u arhitekturi današnjice. Nasuprot regionalnog arhitektonskog idioma, Igor Grozdanić predstavlja stvaranje jedne nove vizije Sarajeva, njegovog novog arhitektonskog lica.

..................................................................................

Igor Grozdanić

Igor Grozdanić je na posljednjem predavanju iz niza Autorski opus, predstavio rad arhitektonskog biroa „Non-stop architecture“ iz Sarajeva, koji je osnovao zajedno sa suprugom Sanjom Galić-Grozdanić, s kojom čini nerazdvojni stvaralački, bračni i životni par. Uz Sanjino opravdano prisustvo, Igor je kao rođeni Banjalučanin „na privremenom radu i životu“ u Sarajevu, prvi put banjalučkoj stručnoj javnosti predstavio njihov ugledni studio „Non-stop“.

„Non-stop“ studio

A „Non-stop“ studio je jedan od, sigurno, najpoznatijih, najangažovanijih, najproduktivnijih i najpublikovanijih arhitektonskih biroa u Bosni i Hercegovini. O utjecaju njhovih brojnih izvedenih objekata posvuda okolo, a posebno na sarajevskom Marijin Dvoru, kojeg u potpunosti redefinišu, ne treba ni govoriti. Ili ipak, možda suprotno, upravo treba i to puno više! Pa makar je ovaj doživljaj i vrlo mali, skromni doprinos.







Ne samo u smislu studija „Non-stop“, kojem reklama nije potrebna, nego u smislu glasa o prostoru, njegovom oblikovanju, likovnosti, doživljaju, arhitekutri i urbanizmu u Bosni i Hercegovini. O stvarnosti stanja.

Uprkos poznatom „Non-stop“ studiju, koji kao što samo ime govori, neprestano stvara i živi arhitekturu, boreći se za prostor ispod ovog neba, banjalučka publika o „Non-stop“ studiju ili o neprestanom življenju arhitekture, izgleda ne zna ništa. Ili vrlo malo. Nedovoljno. U kontekstu života, svakodnevice i stvarnosti koja se živi, to možda i ne čudi, ali svakako govori jako puno o samoj sebi.

Tri cjeline

U jednom klasičnom, nepretencioznom, akademskom predavanju, publici u Vijećnici je predstavljen aktuelni presjek „Non-stop“ rada kroz format tri puta tri. Tri cjeline koje su obuhvatile konkursne radove, urbanističke projekte i realizovane objekte, sa po tri projekta iz svake kategorije.

Među njima, i već spomenuti Marijin Dvor, kao prekinuti, „brisani prostor“ između dva urbanizma Sarajeva. Ali i prostor, koji je kroz „Non-stop“ prošao od konceptualne postavke „veze“, konkursnog urbanističkog projekta, pa do projekata poslovnih objekata koji već doživljavaju svoje realizacije. Bosanski čvor – tržni centar Alta i Balkanski puzzle - centar Importanne samo su početak reurbanizacije Marijin Dvora kao novog centra Sarajeva!

Importanne centar i Bela Vida – Život je lijep

Do konačne realizacije, život ne prestaje, ne čeka i nastavlja dalje, a proslavu njegove ljepote u Importanne centru, s ponosom najavljuje Enterijer.ba kao svoj novi projekat Bela Vida - Život je lijep. Smješten u fizičkom prostoru Importannea, u samom središtu glavnog grada, koji tek doživljava transformacije, Bela Vida će s potpuno novim konceptom i na kreativan način materijalizovati dosadašnje virtuelne usluge na način koji slavi život i sve njegove ljepote.

Kompleksnost i konceptualni pristup

Ovim je „Non-stop“ pokazao, sveobuhvatnost njihovog rada i zaokružen proces u bavljenju prostorom, koji je moguć i ovdje i sada. Bez obzira na sve teškoće sa kojima se stvaraoci susreću i na šta je Igor povremeno, kroz anegdote, ukazivao, prije svega misleći na investitore i institucije kao nezaobilazne, najvažnije i odlučujuće elemente u procesima planiranja, projektovanja i građenja pred kojim je svaki put obavezno potrebno ponovno dokazivanje i opravdavanje stručnih stavova za svaki projektovani „dinar“.

Konačno ovaj vrlo kratki pregled devet izabranih projekata, koji koncept uvijek definišu kroz spoj ogromnog broj utjecaja, slojeva i prostornih elemenata, vidi se način njihovog rada, jasan put nastanka i razvoja projekata. Na neki način, kroz kodirane interne nazive koncepata odnosno objekata, čita se i sva kompleksnost haotičnog prostora u kojem nastaju, sa velikim bogatstvom slojeva, koje „Non-stop“ u svom kontekstualnom pristupu uvijek uvažava, pokušavajući da usmjeri, reguliše, uredi, uskladi i pomiri.

Slučajno ili ne? Posla u prostoru BiH ima jako puno, a ovo je dio njene stvarnosti. I daleko i blizu, zavisi od slučaja?